Posjed
Posjed je faktička (de facto) vlast nad nekretninom - bez obzira na to ko je pravni vlasnik. Posjednik može biti i ne-vlasnik (zakupac, plodouživalac, savjestan posjednik); zaštićen je tužbama bez obzira na to ima li valjano pravo.
Definicija
Posjed (državina) je faktičko stanje - fizička i pravna vlast nad nekretninom - nezavisno od pitanja ko je njen pravni vlasnik. Posjednik je lice koje stvar drži, koristi i ponaša se prema njoj kao vlasnik (ili kao nosilac drugog stvarnog prava). U BiH pravnom sistemu razlikuju se vlasnički posjed (lice se ponaša kao vlasnik) i nevlasnički posjed (zakupac, plodouživalac - drže stvar po nekom drugom pravnom osnovu). **Sticanje posjeda:** preuzimanjem (predajom ključeva, fizičkim ulaskom), prenosom (npr. kupoprodajom uz predaju), naslijeđem (posjed prelazi automatski na nasljednika), ili samovlasno (uzurpacijom - nedozvoljenim oduzimanjem). **Pravna zaštita posjeda:** posjed je zaštićen čak i kad nije valjan (kad posjednik nije pravni vlasnik) - zakon stiti red i mir, ne dopušta da se faktičko stanje mijenja samovoljno. Posjednik ima posjedne tužbe (actio interdicta): tužba zbog smetanja posjeda (ako mu neko ometa korištenje) i tužba za povrat (ako mu neko oduzeo stvar bez pravnog osnova). Rok za pokretanje je u pravilu 30 dana od saznanja, najduže 1 godina od događaja. **Pretpostavka dobre vjere:** posjednik se pretpostavlja savjesnim dok se ne dokaže suprotno. Savjestan posjednik (koji opravdano vjeruje da je vlasnik) ima jaču pravnu poziciju - npr. može steći vlasništvo dosjelošću u kraćem roku. **Posjed vs vlasništvo:** posjed je faktičko, vlasništvo je pravno - dva odvojena pravna instituta koji često nisu u istom licu. Zakupac ima posjed bez vlasništva; vlasnik koji nije ušao u stan ima vlasništvo bez posjeda. U sporu između posjeda i vlasništva, vlasnik može tužbom za povrat (rei vindicatio) tražiti predaju, ali u toku spora posjednik je zaštićen i ne smije se samovoljno izbacivati.
Česte greške
Pravna osnova
| Entitet | Propis | Član / napomena |
|---|---|---|
| FBiH | Zakon o stvarnim pravima FBiH | čl. 297-340 - posjed, vrste, zaštita, dosjelost |
| RS | Zakon o stvarnim pravima RS | čl. 297-340 |
Sažetak iz važećih propisa; za pravno obavezujuće tumačenje konsultujte advokata.
Često pitana pitanja
Može li posjed prerasti u vlasništvo?▾
Da, putem instituta dosjelosti. Zakon o stvarnim pravima propisuje rokove - najčešće 10 godina za savjestan posjed sa valjanim pravnim osnovom (uz nevjerodostojan upis u ZK), 20 godina bez valjanog osnova - nakon čega savjestan posjednik može steći vlasništvo putem sudske odluke.
Šta je razlika između posjeda i držanja?▾
Posjed pretpostavlja namjeru da se stvar drži za sebe (animus possidendi); običan držalac (npr. radnik koji koristi alat poslodavca) drži stvar za drugog i nema posjedne tužbe. U BiH se razlikuje 'samostalni' i 'nesamostalni' posjed.
Da li zakupac ima posjed?▾
Da, ali nevlasnički - zakupac ima neposredni posjed (drži stvar i koristi je), a zakupodavac kao vlasnik ima posredni posjed (drži je preko zakupca). Oba su zaštićeni posjednim tužbama u svojoj sferi.
Izvori
- Zakon o stvarnim pravima FBiH
- Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske