Dosjelost
Dosjelost je sticanje vlasništva nakon dugogodišnjeg savjesnog posjeda - 10 godina uz valjan pravni osnov, 20 godina bez njega. U ZK se upisuje samo na osnovu pravosnažne sudske odluke o utvrđenju.
Definicija
Dosjelost (lat. usucapio) je originarno sticanje prava vlasništva na osnovu dugotrajnog kvalifikovanog posjeda kroz zakonom propisani rok. Institut postoji da otkloni nesigurnost između faktičkog stanja (ko godinama drži i koristi nekretninu) i pravnog stanja (ko je formalni vlasnik upisan u ZK ili po zakonu). Dosjelost je naročito relevantna u BiH zbog dugotrajnih neprovedenih ostavinskih postupaka, ratnog perioda i nesređenih evidencija. **Uslovi za dosjelost** kumulativno: 1. **Posjed** - faktička vlast nad nekretninom uz namjeru da se stvar drži kao svoja (animus possidendi). 2. **Dobra vjera (savjesnost)** - posjednik opravdano vjeruje da je vlasnik. Vjera se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno. 3. **Valjan pravni osnov** (titulus) - za skraćeni rok od 10 godina; npr. ugovor koji nije dovoljan za uknjižbu, ali pokazuje opravdanost vjere u vlasništvo. Bez valjanog osnova dosjelost je moguća, ali za 20 godina. 4. **Neprekidan posjed** kroz zakonom propisani period bez prekida. 5. **Stvar podobna za dosjelost** - ne važi za stvari van prometa (javno dobro, zaštićene zone bez prometa). **Rokovi:** - Pokretne stvari: 3 godine sa pravnim osnovom + dobra vjera, 6 godina bez osnova. - Nekretnine: 10 godina sa pravnim osnovom + dobra vjera, 20 godina bez osnova / dovoljno samo dobra vjera. - Nekretnine u opštoj svojini i sa posebnim režimom: do 40 godina, ili u potpunosti isključeno (vodno javno dobro, kulturno-historijska zaštita). **Postupak:** dosjelost se ne stiče automatski - posjednik mora pokrenuti vanparnični postupak utvrđenja vlasništva pred nadležnim sudom. Sud ispituje uslove i, ako su ispunjeni, donosi rješenje koje je osnov za uknjižbu novog vlasnika. Bez sudske odluke ZK upis drugog (formalnog) vlasnika ne može se oboriti. **Prekid roka** se desi: ako pravni vlasnik podnese tužbu za povrat (rei vindicatio) ili za smetanje posjeda; ako posjednik prizna tuđe vlasništvo (npr. potpiše ugovor o zakupu sa formalnim vlasnikom); ako prestaje fizički posjed (napuštanje nekretnine).
Česte greške
Pravna osnova
| Entitet | Propis | Član / napomena |
|---|---|---|
| FBiH | Zakon o stvarnim pravima FBiH | čl. 41-49 - uslovi i rokovi dosjelosti |
| RS | Zakon o stvarnim pravima RS | čl. 41-49 |
Sažetak iz važećih propisa; za pravno obavezujuće tumačenje konsultujte advokata.
Često pitana pitanja
Mogu li steći vlasništvo dosjelošću na nekretnini koja je u ZK upisana na drugo lice?▾
Moguće je, ali ne automatski - potreban je sudski postupak utvrđivanja vlasništva, gdje dokazujete neprekinuti savjestan posjed kroz zakonom traženi rok. Bez sudske odluke ZK upis drugog lica se ne može oboriti.
Mogu li dosjelošću steći vlasništvo nad parcelom u opštoj svojini (državnom zemljištu)?▾
U pravilu ne. Stvari u opštoj svojini ili javnog dobra nisu podobne za dosjelost. Pojedini izuzeci postoje za dugogodišnje neprekidno korištenje koje ne ide u korist neke druge zaštićene namjene.
Što ako sam ja u međuvremenu izgubio kontakt sa nekretninom?▾
Ako ste prestali da je držite (napustili, dali u zakup neuspjelo), rok dosjelosti se prekida. Pri ponovnom uzimanju u posjed rok počinje da teče ispočetka.
Izvori
- Zakon o stvarnim pravima FBiH
- Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske