Katastar i zemljišna knjiga

Parcela

Poznato i kao: katastarska parcela · čestica · zemljišna parcela · k.č. · kč

Parcela je osnovna jedinica katastra - kontinuirani zemljišni komad sa jedinstvenom oznakom, granicama, površinom i kulturom. Identifikuje se unutar katastarske opcine brojem parcele (npr. k.č. 123/4 KO Sarajevo).

Definicija

Parcela (katastarska parcela, u hrvatskoj i hercegovačkoj praksi čestica) je osnovna jedinica evidencije u katastru - kontinuirani zemljišni komad koji u tehničkom smislu predstavlja jednu jedinicu. Svaka parcela ima jedinstvenu katastarsku oznaku, geometrijski definisane granice (poligon koordinata), izračunatu površinu (u m² ili ha), evidentiranu kulturu (oranica, livada, šuma, voćnjak, građevinsko zemljište, dvorište) i evidentiranog posjednika. **Identifikacija:** parcele se identifikuju unutar katastarske opcine (KO) sa svojim brojem (k.č. ili parc. broj). Tipičan zapis: 'k.č. 123/4 KO Sarajevo' znači parcela broj 123, podbroj 4, u katastarskoj opcini Sarajevo. Razdvajanje parcele (npr. fizička dioba) generira nove podbrojeve - npr. 123/4 može postati 123/4-1 i 123/4-2. **Kultura i namjena:** kultura je evidentirana faktička upotreba zemljišta (poljoprivredna, šumska, građevinska); namjena dolazi iz prostornog plana i određuje šta se na parceli smije raditi. Parcele se mogu prebaciti iz jedne kulture u drugu (npr. iz oranice u građevinsko zemljište) kroz upravni postupak na osnovu prostornog plana, ali to ne daje automatski pravo gradnje - za to su potrebne urbanistička saglasnost i građevinska dozvola. **Odnos sa objektima:** jedna parcela može sadržati više objekata (kuća + garaža + pomoćni objekat), a jedan objekt može stajati na više parcela (rijetko, ali moguće). U katastru objekti se evidentiraju kao zasebne jedinice unutar parcele, a u zemljišnoj knjizi se ulošci formiraju za parcelu sa svim objektima na njoj. **Izvedba u praksi:** za prodaju ili razvoj nekretnine ključno je razumjeti šta tačno čestica obuhvata - granice u prirodi (na terenu) često ne odgovaraju graficama u katastru, posebno na starijim premjerima. Geodetski snimak izvedenog stanja je obavezan korak u svakom ozbiljnijem prometu nekretnine.

Česte greške

Pretpostaviti da granica u prirodi odgovara granici u katastru
Stari premjeri (1950-e, 1960-e) imaju značajne diskrepance prema savremenim geodetskim mjerenjima. Ograde, putevi i susjedske 'tradicionalne' granice često ne odgovaraju katastru.
Smatrati promjenu kulture u katastru dovoljnom za gradnju
Promjena kulture iz oranice u građevinsko zemljište u katastru samo evidentira faktičku promjenu. Pravo gradnje dolazi iz prostornog plana i izdane građevinske dozvole, ne iz katastarske evidencije.

Pravna osnova

EntitetPropisČlan / napomena
FBiHZakon o premjeru i katastru nekretnina FBiHčl. 5-15
RSZakon o premjeru i katastru RSčl. 5-20

Sažetak iz važećih propisa; za pravno obavezujuće tumačenje konsultujte advokata.

Često pitana pitanja

Šta je katastarska opcina (KO)?

Teritorijalna jedinica evidencije u katastru - najčešće obuhvata područje jednog sela ili naselja. U okviru KO parcele se numerišu redoslijedom od 1 naviše. BiH ima nekoliko hiljada katastarskih opcina.

Mogu li spojiti dvije svoje susjedne parcele u jednu?

Da, kroz upravni postupak ujedinjenja (komasacije, spajanja) - geodet izrađuje elaborat, organ ga provede u katastru i odgovarajućim listama u zemljišnoj knjizi. Praktično za one koji žele graditi objekat preko ranijih granica.

Šta sa parcelom koja nema pristup javnom putu?

Tzv. 'parcela u uvali' - neprilazna parcela. Vlasnik može tužbom pred sudom tražiti uspostavu nužnog puta preko susjedne parcele, uz naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Bez nužnog puta parcela praktično nije iskoristiva za gradnju ili poljoprivredu.

Izvori

  • Zakon o premjeru i katastru nekretnina FBiH
  • Zakon o premjeru i katastru RS

Povezani pojmovi

← Nazad na pojmovnik