Katastar i zemljišna knjiga

Javna površina

Poznato i kao: javno dobro · opšte dobro · res communis · res publica

Javna površina (javno dobro) je nekretnina u vlasništvu države, entiteta, opcine ili grada koja je po svojoj namjeni dostupna svima - ulice, trgovi, parkovi, obale. U pravilu je izvan prometa i ne može se prodati privatnoj osobi.

Definicija

Javna površina (kolokvijalno javno dobro, pravnotehnički opšte dobro / res communis) je nekretnina koja je svojom prirodom ili namjenom u funkciji svih građana - dostupna neograničenom broju korisnika za zajedničku upotrebu. Tipični primjeri: ulice, trgovi, gradski parkovi, pješačke zone, obale rijeka i jezera, javni puteri, dijelovi pomorskog dobra. **Pravni status:** javne površine su u pravilu izvan prometa - ne mogu biti predmet kupoprodaje između privatnih lica. Vlasništvo formalno pripada državi, entitetu, kantonu, gradu ili opcini, sa određenim upravljačem (npr. javno preduzeće za održavanje puteva, kantonalna uprava za vode). U zemljišnoj knjizi se upisuju kao 'opšte dobro' ili 'državna svojina sa upravljačem X'. **Vrste:** - **Javno dobro u opštoj upotrebi (res in usu publico):** dostupno svima - ulice, trgovi, parkovi, šume sa pravom prolaza. - **Javno dobro u javnoj službi (res in publico usu):** vezano za određenu javnu funkciju - škole, bolnice, opcinske zgrade. Pristupne prema funkciji, ne slobodno. - **Vodno javno dobro:** rijeke, jezera, glavni vodotoci - poseban režim po Zakonu o vodama, sa zonama zaštite. - **Pomorsko dobro u Hercegovini i na Neretvi:** specifičan režim u zoni Neuma. **Izlazak iz javnog dobra:** moguće je prebaciti dio javne površine u pravni promet kroz upravni postupak - npr. preplanira se pješačka zona u građevinsku parcelu, pa se izuzima iz javnog dobra i prodaje na licitaciji. Postupak provodi vlasnik (opcina, kanton, država) i traži prostorno-plansku osnovu, javnu raspravu i odluku organa. **U BiH praksi važno:** mnogi 'tradicionalni' putevi i prolazi nisu formalno upisani kao javno dobro, ali se po godinama korištenja smatraju takvim. Sporovi nastaju kad privatni vlasnik želi da ih ogradi ili zatvori - sud može utvrditi javnu služnost ili javno dobro po dosjelosti.

Česte greške

Smatrati 'putem koji svi koriste' javnim

Faktičko korištenje ne čini put javnim ako tako nije upisan ili utvrđen u sudskom postupku. Vlasnik privatne parcele preko koje vodi put može ga ograditi - prolaznici nemaju automatsko pravo.

Pokušati izgraditi nešto na obali rijeke 'jer ne pripada nikome'

Vodno javno dobro ima zonu zaštite (najčešće 25-50 m od korita) gdje gradnja nije dozvoljena. Bez izričite saglasnosti i izuzimanja gradnja je bespravna i podliježe rušenju.

Pravna osnova

Entitet	Propis	Član / napomena
FBiH	Zakon o stvarnim pravima FBiH	opšte dobro, izvan prometa
FBiH	Zakon o eksproprijaciji FBiH	izuzimanje za javni interes uz naknadu
RS	Zakon o eksproprijaciji RS	-

Sažetak iz važećih propisa; za pravno obavezujuće tumačenje konsultujte advokata.

Često pitana pitanja

Može li privatnik kupiti dio javne površine?▾

Samo ako nadležni organ (opcina, grad, kanton, entitet) provede postupak izuzimanja iz javnog dobra i prelaska u pravni promet - što zahtijeva prostorno-plansku osnovu, javnu raspravu i odluku organa. Praksa je rijetka i sporna.

Šta sa stazom kojom svi prolaze - moja je ili javna?▾

Provjerite ZK izvadak za svoju parcelu. Ako preko nje prolazi staza koja nije upisana ni kao javni put ni kao služnost, formalno je dio vaše parcele. Susjedi mogu sudskim postupkom utvrditi nužni put ili dosjelost javne služnosti, ali do toga se ne mora doći.

Mogu li dobiti nadoknadu kad mi se kroz parcelu prosvijetli javni put?▾

Da - eksproprijacija nekretnine za javni interes (put, vodovod, dalekovod) plaća se po pravičnoj naknadi (tržišna vrijednost). Postupak vodi nadležni organ u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji.

Izvori

Zakon o stvarnim pravima FBiH/RS
Zakon o eksproprijaciji FBiH/RS
Zakon o vodama FBiH/RS

Povezani pojmovi